Čuveno Njegoševo delo "Gorski vijenac“ uskoro će se pojaviti na crnogorskom jeziku, koji je ustanovljen novim Ustavom Crne Gore, saznaje agencija Beta.

Priređivač novog izdanja tog slavnog dela je novinar, publicista i analitičar Božidar Miličić, po struci profesor srpsko-hrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti. Propratni tekst uz "prevedeni“ Njegošev ep napisao je akademik Novak Kilibarda.

Miličić je rekao agenciji Beta da je u "Gorski vijenac“ uneo ortografska pravila crnogorskog jezika. On je intervenisao na stotinak mesta u Njegoševom delu, tako što je, u određene reči uneo dva nova slova crnogorskog jezika, koja se pišu kao akcentovana "s“ i "z“.

Pošto u uvodu "Gorskog vijenca“, u Posveti prahu oca Srbije, na jednom mestu stoji ekavska reč "ovde“ („...ovde mu je pogotovu materijal k slavnom djelu...“), Miličić je, umesto toga, stavio "ovdje“, jer smatra da je Njegoš tako govorio.

Izmena je napravljena i u stihu u kojem se pominju "Turci izjelice“, a umjesto fonema "z“ i "j“ je novo crnogorsko slovo koje se piše kao "z“, sa apostrofom gore.

Kilibarda u propratnom tekstu objašnjava da je Njegoš svoje rukopise davao saradnicima koji su ih prepisivali, a među njima i Miloradu Medakoviću. U tom prepisivanju, kako je Kilibarda objasnio, došlo je do zamene "ovdje“ sa "ovde“ jer je, kaže, Njegošev rukopis bio vrlo nečitak. On je uz novo izdanje "Gorskog vijenca“ napisao da je, radi poštovanja pravila crnogorskog jezika, potrebno primeniti ista u najuzvišenijem književnom delu tog jezika.

Miličić je za korigovanje "Gorskog vijenca“ koristio izdanje beogradske "Prosvete“ i cetinjskog "Oboda“, s polovine 20. veka, za koje su predgovor napisali lingvisti Radosav Bošković i Vido Latković, obojica iz Crne Gore.

"Gorski vijenac“ na crnogorskom jeziku već je u štampi, a objaviće ga podgorički izdavač "Grafo Bale“. Prvo izdanje Njegoševog dela štampano je 1847. godine u jermenskom manastiru u Beču.

Izvor: www.b92.net