Televizijski serijal „Beograd večiti grad“, monumentalno dokumentarno delo u 27 epizoda, koje nas je na neobičan način vodilo na sentimentalno putovanje kroz istoriju Beograda, autor je „preveo“ u veoma edukativno, interesantno pa i zabavno štivo. Dok posmatramo drevne portrete, karte, mape, gravire, crteže i planove, uživamo u zanimljivoj priči, grandioznoj po opusu, ali ipak dinamičnoj i po meri modernog čoveka. Svojevrsna beogradska enciklopedija pruža nam divnu i dugu šetnju kroz burne vekove prestonog grada. Nesvakidašnje, šarmantno delo, kakvo nemaju ni veći i bogatiji gradovi Evrope.
Sve pohvale autoru. Kao sto sam autor kaze, skoro pa savrsena knjiga. Nedostajalo mi je malo vise pominjanja Nemanjca, pre svega kralja Dragutina i mislim da je Stefan Lazarevic zasluzio vise mesta u ovoj knjizi. Drago mi je sto je pomenuto da je bio najlepsi vladar tadasnje Evrope, ali mislim da bi citaocima bio zanimljiv deo o iznenadnoj vremenskoj nepogodi u Beogradu u trenutku despotove smrti.
Najbolja i najsadrzajnija knjiga o Beogradu. Pitko je napisana, od antickih vremena do savremene istorije Beograda. Mnogostvo novih i malo poznatih informacija. Vredi svaki dinar po sadrzaju i kvalitetu izrade.
Čestitam autoru i izdavaču na odličnom serijalu i knjizi. Pročitao sam je u jednom dahu. Beograd stvarno ima lepu istoriju. Da li zbog nedostataka podataka ili definisane koncepcije materijal bi trebao dopuniti i događajima koji baš karakterišu Beograd. Tu je pre svega formiranje Tehničarske družine 1868. a kasnije ovo postaje Savez arhitekata i inženjera. U to vreme u Evropi je bilo malo takvih orgfanizacija pogotobvo koje su se održale do danas. (Monografija SITS-a). Tu treba pšomenuti i posetu Nikole Tesle Beogradu kada ga je i kralj primio a poznara je i pesma Jove Jovanovića Zmaja. Pre ubistva kralja Aleksandra, kralj je dodelio inženjerima plac za gradnju doma Inženjera u neposrednoj blizini dvora (Kn. Miloša 7). To je tada vrednovano kao priznanje inženjerima koji su u obnovi Srbije i Jugoslavije aktivno učestvovali čija se organizacija nije gasila ni u izbeglištu u Prvom svetskom ratu. Naravno bilo bi umesno dati više prostora i dobrotvorima Beograda. Mislim da jhe suviše veliki prostor dat nemačkim oficirima koji su doneli tolikog zla Beogradu.S poštovanjem autoru i Izdaavaču
Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča .
11. maj 2020.
Dajana Maric
Divna knjiga...s uzivanjem je citam, razmisljam kroz sta je sve prolazio srpski narod kroz istoriju, i osjecam tugu i ponos istovremeno...hvala vam
29. jul 2016.
Igor
Covek je pola knjige napisao tako sto je doslovno kopirao clanke sa vikipedije. Veoma nestrucno delo, po mom misljenju.
12. avgust 2015.
Ana M.
Sve pohvale autoru. Kao sto sam autor kaze, skoro pa savrsena knjiga. Nedostajalo mi je malo vise pominjanja Nemanjca, pre svega kralja Dragutina i mislim da je Stefan Lazarevic zasluzio vise mesta u ovoj knjizi. Drago mi je sto je pomenuto da je bio najlepsi vladar tadasnje Evrope, ali mislim da bi citaocima bio zanimljiv deo o iznenadnoj vremenskoj nepogodi u Beogradu u trenutku despotove smrti.
28. mart 2015.
Stefan
Baš kvalitetno odrađena knjiga. Preporuka.
26. februar 2015.
Rocko 26.02.2015
Genijalno,pisano srcem,poseban uzitak predgovor autora
20. novembar 2014.
Bojan
Najbolja i najsadrzajnija knjiga o Beogradu. Pitko je napisana, od antickih vremena do savremene istorije Beograda. Mnogostvo novih i malo poznatih informacija. Vredi svaki dinar po sadrzaju i kvalitetu izrade.
30. maj 2014.
milena peric
Zelim da kupim ovo nastavnici srpskog pa me zanima da li dobro lekturisana knjiga?
04. maj 2014.
Stevan Š.
Čestitam autoru i izdavaču na odličnom serijalu i knjizi. Pročitao sam je u jednom dahu. Beograd stvarno ima lepu istoriju. Da li zbog nedostataka podataka ili definisane koncepcije materijal bi trebao dopuniti i događajima koji baš karakterišu Beograd. Tu je pre svega formiranje Tehničarske družine 1868. a kasnije ovo postaje Savez arhitekata i inženjera. U to vreme u Evropi je bilo malo takvih orgfanizacija pogotobvo koje su se održale do danas. (Monografija SITS-a). Tu treba pšomenuti i posetu Nikole Tesle Beogradu kada ga je i kralj primio a poznara je i pesma Jove Jovanovića Zmaja. Pre ubistva kralja Aleksandra, kralj je dodelio inženjerima plac za gradnju doma Inženjera u neposrednoj blizini dvora (Kn. Miloša 7). To je tada vrednovano kao priznanje inženjerima koji su u obnovi Srbije i Jugoslavije aktivno učestvovali čija se organizacija nije gasila ni u izbeglištu u Prvom svetskom ratu. Naravno bilo bi umesno dati više prostora i dobrotvorima Beograda. Mislim da jhe suviše veliki prostor dat nemačkim oficirima koji su doneli tolikog zla Beogradu.S poštovanjem autoru i Izdaavaču
19. april 2014.
marko
Izuzetna knjiga, obavezno je treba imati u biblioteci. Pohvale za autora, vrlo harizmaticna licnost.
05. april 2014.
Slavisa
Genijalna knjiga! Svaka cast autoru!