Naslov "Indijansko Leto" možda nije toliko precizan kao originalni italijanski naslov "Sve počinje s indijanskim letom", ali značenje na bilo kom jeziku uskoro postaje jasno kao stvarni i simbolički vremenski okvir za razbuktavanje drame koja je počela veoma davno. Raznovrsne priče pojedinaca kao i kolektivna istorija odnosa između kolonista i Indijanaca u Novoj Engleskoj u XVII veku nezaustavljivo se kreće od mirnoće početnih kadrova - koju narušava vrelina naslinih strasti - ka rasplamsaloj završnici. "...Jednostavno ne znam šta zavređuje više pohvala: Manarino maestralno formiranje kompozicije i kadrova (od kojih neki još više oduzimaju dah jer ne sadrže nikakav tekst), njegovo suptilno vođenje priče i teme koje se mogu posmatrati sa više nivoa razumevanja, ili Pratovo sagledavanje puritanskih stavova i stanja svesti, dostojno Natanijela Hautorna..." Moris Horn
Kategorija:
Godina izdanja:
ISBN:
Broj strana:
Pismo:
Povez:
Format:
nav-id:
Knjige
2008
978-86-85489-59-4
160
latinica
tvrdi
220x280
A036274
03. Februar 2010
Marko Marović
Nabijeno erotikom, ovo ostvarenje unosi novine i pomera granice klasičnog stripa. Blago perverzan, ovaj strip može da vam donese neočekivano uzbuđenje. Veliki Hugo Prat, prikazuje nam stvaranje novog sveta na sebi svojstven način. Oduševljen sam!
01. Februar 2010
Marko Markovic
Kako je izgledao odnos između belih doseljenika i starosedelaca američkog kontinenta. Kakvu ulogu je imao seks u puritanskim gradovima, koji su kasnije postali najslobodnija zemlja na svetu. Odgovore na ova ali i neka druga pitanja pronaći ćete u sjajnom stripu Huga Prata, majstora koji je radio Korta Maltezea. Priča prati život jedne prokazane porodice, čiji članovi su sve samo ne 'čisti'. Ovaj strip se sa pravom smatra jednim od najvažnijih ostvarenja devete umetnosti u 20. veku!
19. Oktobar 2017
Иван Карличић
Овај стрип сам читао на прагу пубертета као десетогодишњак децембра 1987. у тадашњој \"Стрипотеци\" и утицао је на моја слободоумна гледишта о сексу и на моје истраживање сопствене сексуалности због чега ми је јако драг заувек остао и чувам у савршеном стању баш те изворне бројеве које сам тада купио и читао. Касније сам се 2003. освртао на тај стрип као студент енглеског језика и књижевности на испитима анализирајући дела Натанијела Хоторна. Млада и лепа асистенткиња Сунчица Стојиловић (у Крагујевцу, касније удата у Америци) одушевила се што су се поклопила наша сећања везана за тај стрип. Коментар Марка Марковића да је данас тај део света \"најслободнија земља на свету\" не стоји јер Америка - за разлику од Европе - и данас врши свирепа погубљења, онемогућава лечење сиромашних људи, даје право групици банкара да сеју смрт по целом свету...али хајде, надајмо се да ће слобода доћи, у овом случају надајмо се сексуалној слободи која је овим стрипом наговештена, а још је углавном нема.